13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes

0 Kudo

Author	Comment
Unregistered(d)	13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes	Lead	[-]
Posts: 0 (2005-05-22 11:49:14) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	Tags : None LURD 2005. 13. hodoèaæe hrvatske vojske i policije Tema: S Bogom u slubi èovjeka i mira POLAZAK Sv. Misa, 23. svibnja 2005. (utorak) Zagreb, Sjemenina crkva Srca Isusova, 10 sati Na poèetku Sv. Mise: Vrlo potovani gospodine generale, ugledni pripadnici vojno-redarstvenih snaga RH, Ministarstva branitelja, predstavnici svih udruga koje su proizale iz Domovinskog rata, dragi predstavnici Hrvatskog vatrogastva, braæo sveæenici, braæo i sestre, Srdaèno pozdravljam sve vas, koji ste se okupili na misnom slavlju u crkvi Nadbiskupskog sjemenita pred polazak na 13. hrvatsko odnosno 47. meðunarodno vojno hodoèaæe u Lurd, na kojem æe se okupiti sa svih strana svijeta mnoge vojske i policije, zajedno s vatrogascima i drugim hodoèasnicima. Pozdravljam nae invalide, koji drugi put slubeno putuju na hodoèaæe. Pozdravljam Hrvate iz Australije koji su se prikljuèili i ove godine, treæi put, naem hodoèaæu. Posebno pozdravljam predstavnike naih medija: TV, radija i novina, koji æe nastojati vjerno izvijestiti o vojnom hodoèaæu. Ovogodinje meðunarodno hodoèaæe je u znaku mira - odvija se pod geslom: "S Bogom u slubi èovjeka i mira". Neka nam Isus Krist bude doista izvorom mira. Zato mu se i obraæamo na poèetku misnog slavlja i kajemo za sve svoje grijehe i propuste, kako bi nam on podario svoj mir i bio izvorom snage u naem ivotu. Homilija: Draga braæo i sestre, Ovogodinje trinaesto hodoèaæe hrvatske vojske i policije, zajedno s vatrogascima i Udrugama koje su proizale iz Domovinskog rata,odrava se u ozraèju poruke mira. Ujedinjeni su narodi godinu 1986. proglasili Godinom mira. Statistièari su ustanovili da je te godine bilo 36 oruanih sukoba, u kojima je sudjelovalo 6 do 7 milijuna ljudi, a broj poginulih i ranjenih kretao se izmeðu 3 i 5 milijina ljudi, najvie civila. To je stvaralo mnotvo izbjeglica i svih dodatnih neprilika, koje se dogaðaju u vrijeme rata. Na to nas je podsjetilo i nedavno obiljeavanje 60. obljetnice zavretka II. svjetskog rata. Uostalom, kako je to izgledalo dovoljno je sjetiti se Domovinskog rata. Istodobno, pojedinac i svijet èeznu za mirom i u naem vremenu, kad ratne vatre bukte na mnogim mjestima, a opasnost rata stoji nad cijelim svijetom kao Damoklov maè, premda se stalno govori o globalnom miru. Meðutim, ratovi koji se danas vode na istoku potvrðuju da je svijet daleko od trajnog mira. Stoga nas to jo vie potièe da se molimo za mir u svijetu, da Gospodin ukloni uzroke i uzroènike rata te "raspri narode koji se ratu vesele" (Ps 68,31), kako kae Sv. pismo. Potrebno je takoðer da molimo za mir u vlastitom srcu, u naim obiteljima i Domovini. Braæo i sestre, Znamo da svijet nagomilanog oruja nije svijet pravog nego lanog mira. Znamo da mnogi koji govore o miru i potrebi demilitarizacije nekih podruèja, svoju nadu polau u oruje. Zato je to tako? Veæ je starozavjetni Psalmist odgovorio na to pitanje: "Ako Gospodin grada ne èuva, uzalud straar bdi" (Ps 127,1). To pak znaèi da postoje pojedinci ili zajednice kojima je vanija bomba nego Bog. Ali to takoðer znaèi da se samo s Bogom moe graditi istinski i trajan mir. Na izvore mira upuæuju nas i misna èitanja koja smo èuli. Prvo èitanje zapoèinje rijeèima: "Znamenje veliko pokaza se na nebu: ena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od 12 zvijezda" (Otk 12,1). Ta nas slika podsjeæa na proroèanstvo, koje je sadrano u rijeèima to ih je Bog uputio Zmiji zavodnici u raju zemaljskom: "Neprijateljstvo ja zameæem izmeðu tebe i ene, izmeðu roda tvojega i roda njezina: on æe ti glavu satirati" (Post 3,15). Sve se to ispunilo u Isusovoj majci Mariji, koja je rodila Spasitelja svijeta. Isus Krist æe svojom mukom i smræu na kriu pobijediti Sotonu i tako svim ljudima zasluiti mir. Braæo i sestre, dragi hodoèasnici! Mi nismo izuzeti od borbe protiv zla i Zloga, dapaèe, svakodnevno smo joj izloeni. No, da bismo izdrali u toj ivotnoj borbi potrebno je imati vjeru u Isusa Krista. U toj nam borbi pomae i Isusova majka, kao pomoænica i suradnica. Upravo Crkva slavi danas blagdan majke Boje koji se zove Marija Pomoænica. Kao to je Marija bila pomoænica u Kani Galilejskoj, ona je to i u naem vjernièkom ivotu. Tu istinu eli naglasiti i evanðelist Ivan, opisujuæi èudo koje se dogodilo u Kani Galilejskoj. Oslovljavajuæi svoju majku rijeèju "eno", Isus je eli predstaviti u novom svjetlu, kao onu koja je davno veæ preko proroka na prvim stranicama Sv. pisma najavljena kao buduæa majka Spasitelja svijeta. Braæo i sestre! Ovim hodoèaæem elimo ponovno ispovijediti svoju vjeru u Isusa Krista i potvrditi da je on na mir i naa sigurnost. Stoga je i tema ovogodinjeg 47. meðunarodnog hodoèaæa "S Bogom u slubi èovjeka i mira". U toj smo se vjeri i mi okupili danas na poèetku naega hodoèaæa u Lurd, moleæi se Bogu da nas uèvrsti na naem ivotonom putu, uvjereni da je Marija na poseban naèin s nama kao zagovornica i pomoænica. Ovogodinji broj hodoèasnika je najveæi dosad, oko tisuæu i dvijestotine sudionika. Na naem hodoèaæu bit æe i visoki predstavnici Ministarstava obrane, unutarnjih poslova te branitelja, koji æe nam se prikljuèiti u Lurdu. elja nam je, dragi hodoèasnici, da i ovoga puta budemo po svome ponaanju na visini kao i prijanjih godina. Tijekom hodoèaæa pomozimo jedni drugima, posebno onima kojima je naa pomoæ najpotrebnija. Hodoèaæe uvijek ukljuèuje i duh pokore, rtve, pa ga tako i prihvatimo, svjesni da nijedna rtva koja je prihvaæena u duhu i ljubavi prema Bogu neæe ostati nenagraðena. U Lurd prema planu stiemo sutra na veèer, oko 6 sati. Putem æemo posjetiti znamenita mjesta, kako je to naznaèeno u Vodièu-molitveniku, koji æete poslije svi dobiti. S nama putuju naèelnik MORH-ova Odjela za potporu Vojnom ordinarijatu satnik Petar Klariæ te gospodin Josip Zagorèak, naèelnik MUP-ova Odjela za suradnju s Vojnim ordinarijatom, zajedno sa svojim suradnicima. Tijekom puta paljivo sluajte svoje voditelje i sveæenike, koji æe suraðivati s mons. antiæem, generalnim vikarom Vojne biskupije, kako bi sve teklo u najboljem redu. Zahvaljujem generalu gospodinu Dragi Lovriæu, koji æe ovih dana biti s nama u ulozi zapovjednika i hodoèasnika. Hvala upravi Djeèaèkog sjemenita na èelu s rektorom, dr. Bateljom, na panji i usluzi. Marija Majka Isusova i pomoænica kræana, èiji blagdan danas slavimo, neka nam bude pomoænicom na naem hodoèasnièkom i ivotnom putu. Amen.
quickly	Re: 13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes	#1	[-]
clan foruma Posts: 373 (2005-05-31 20:24:00) clan foruma Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	PADOVA 31. svibnja 2005. (utorak) Sv. Misa crkva Sv. Leopolda Mandiæa Vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac: Dragi hodoèasnici, Nalazimo se u Padovi, u gradu u kojem je ivio ne samo Sv. Antun nego i Sv. Leopold Bogdan Mandiæ, rodom iz Herceg Novog, iz Boke Kotorske, kojega je papa Pavao VI proglasio 1976. godine blaenim, a Ivan Pavao II 1983. svetim. Gotovo da nema hodoèasnika, koji putuju u Italiju, a da ne bi pohodili ovu crkvu, kao i nai hodoèasnici pri povratku iz Lurda. Ovdje je Sv. Leopold proboravio najveæi dio svoga ivota, provodeæi dane u ispovjedaonici. Ovdje se nalazi i njegovo tijelo. Bio je niska rasta, 135 centimetara, tijelom slab, nespretan u govoru, ali je zato bio duhovni orija. Dolazili su mu sveuèilini profesori i studenti, priprosti i neuki, visoki èasnici i vojnici, ljudi iz svijeta kulture i duhovne osobe. Ali svi su od njega odlazili duhovno izlijeèeni. On je bio veliki tovatelj Majke Boje. "Nema nijednog èovjeka na svijetu - dok hoda zemljom ili trpi na njoj - da Marija, Majka Isusova i naa, ne bi ljubila i molila se za sve nas sada i u èasu smrti", rekao je. Molimo kod ove svete Mise da nam dobri Bog, po zagovoru Sv. Leopolda Mandiæa, udijeli one milosti koje su nam najpotrebnije. Od srca se pokajmo za svoje grijehe.
Unregistered(d)	MOZEMO BITI PONOSNI	#2	[-]
Posts: 0 (2005-06-01 22:03:21) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	MOZEMO BITI PONOSNI U nekoliko narednih dana na ovom linku vidjeti ce te zasto mozemo biti ponosni kao nacija i doznati pojedinosti o ovom dogadjaju koji su mediji u potpunosti bezobrazno presutjeli !
Unregistered(d)	Re: 13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes	#3	[-]
Posts: 0 (2005-06-03 22:17:07) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	POSTROJAVANJE Udruge branitelja i invalida Zrinska garda Cakovec Orkestar HRM Prvi hrvatski zbor
Unregistered(d)	Re: 13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes	#4	[-]
Posts: 0 (2005-06-03 22:26:51) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	Damir Borovèak Ponosno je bilo biti u Lurdu kad se pljeskalo hrvatskoj vojsci U Hrvatskoj se dogodio medijski muk svih obavjetajnih sredstava. Kao da se nita znaèajno u Francuskoj nije dogodilo. A svi su mediji o 13. hodoèaæu hrvatske vojske i policije bili unaprijed obavijeteni. Kada æe veæ jednom hodoèaæe hrvatske vojske i policije u Lurd izaèi iz blokade? U Lurdu je od 26. do 29. svibnja odrano 47. meðunarodno vojno hodoèaæe, kojim se ostvarilo i 13. hodoèaæe hrvatske vojske i policije. Hrvatska od 1993. godine, jo iz doba obrambenog Domovinskog rata, redovito sudjeluje na ovom zapaenom meðunarodnom okupljnju katolika, koji djeluju u sastavu oruanih i redarstvenih snaga svojih zemalja. Lurd je najposjeæenije katolièko hodoèasnièko mjesto na svijetu u koje godinje dolazi tri do èetiri milijuna hodoèasnika. Prvo hodoèaæe vjerskog i vojnog karaktera zbilo se u Lurdu 1945. godine, odmah po zavretku Drugog svjetskog rata, kada je nekoliko vojnih kapelana u poniznosti prikupilo svoje vojnike zaraæenih snaga te s njima hodoèastilo u duhu pomirbe i mira. Veæ 1958. godine okupljanja vojski u Lurdu dobilo je sve znaèajke internacionalnog hodoèaæa, kako bi Hrvatska od lipnja 1999. godine bila uvrtena meðu 15 èlanica organizatora ovog hodoèaæa. U stvari tako se samo potvrdila neprijeporna hrvatska pripadnost europskoj zajednici - ali na kræanskim osnovama. U Lurdu su se i ove godine mogle izmeðu veæ tradicionalno prisutnih postrojbi zapadnoeuropskih zemalja, vidjeti i postrojbe iz SAD-a, Litvije, Ukrajine, Slovenije, pa èak i one s Madagaskara i Obale slonove kosti. Bili su tu vojnici i onih zemalja gdje su katolici u potpunoj manjini, poput primjerice Engleske. Ostvarili su se susreti i dani pravog katolièkog suivota i potovanja, poglavito unutar zajednice europskih naroda, bez podjela po blokovskom modelu ili po modelu zemalja iz tzv. èekaonice ulaska u Europsku uniju. U Lurdu je dobrodolicom doèekana i postrojba hrvatske sastavnice iz Federacije BiH. Hrvatska se ovdje zbog svoje katolièke vjere i hrabre obrane svoje domovine veæ tradicionalno respektira i izuzetno potuje. Moglo se to vidjeti na svakom koraku, na svim manifestacijama, koje su se u vrlo dinamiènom programu odvijale u èetiri dana vjerskog programa kao i u protokalarnom dijelu hodoèaæa. Kad se Gospa 1858. godine 18 puta ukazala siromanoj, poniznoj i pobonoj èetrnaestogodinjoj Bernardici Soubirous i predstavila kao Djevica Bezgrjenog Zaèeæa govorila je malo, no njezine se poruke mogu saeti u tri poziva: Poziv na molitvu, poziv na pokoru i poziv na izgradnju crkve te dolazak u procesijama na mjesto ukazanja. Zadivljujuæe je bilo gledati kako su se ove godine tim pozivima odazvali hrvatski hodoèasnici pa i nai branitelji najtei invalidi. U Lurd su uz hrvatske vojne i policijske postrojbe, hodoèastile udruge branitelja i invalida, kao i predstavnici hrvatskih vatrogasaca. Nalo se u Lurdskom svetitu ukupno oko 1300 hrvatskih hodoèasnika s 25 autobusa irom Hrvatske, smjetenih u 14 hotela i u vojnom kampu. U pratnji hrvatske vojske i policije stigli su vjernici iz svih hrvatskih upanija, kako bi se ovdje mogli susresti i Dubrovèani, i Vukovarci, i Meðimurci, i Istrani... U nekoliko autobusa stigli su i Hrvati iz Bosne i Hercegovine, a pristigli su i hrvatski iseljenici iz daleke Australije. Posebno su doli i Hrvati koji ive i rade u Njemaèkoj. Po svemu sudeæi dogodilo se najuspjenije organizirano i najveæe do sada hodoèaæe Hrvata u Lurd. Ovogodinje 47. meðunarodno vojno hodoèaæe zapoèelo je i ostvarilo se s nakanom i porukom: "S Bogom u slubi èovijeka i mira". Nakon dvodnevnog napornog puta u èetvrtak 26. svibnja hrvatski vjernici su u pratnji svoje vojske i policije hodoèastili na Krini put povrh Lurdskog svetita. Na putu duljem od kilometar i pol sa strmim usponom, na 12. postaji Krinog puta koja je podignuta 1912.g., stoji spomen ploèa na kojoj se vidi i hrvatski grb. Tako su Hrvati, pod tadanjom Ugarskom monarhijom, ukljuèeni u dar Lurdskoj Gospi. Naporno je bilo po vruæem sunèanom vremenu, sa zavjetnim svijeæama i zastavama, no bilo je uspjeno s vjerom i u molitvi. Uslijedio je zatim prvi zajednièki posjet pilji ukazanja i paljenje velike zavjetne hodoèasnièke svijeæe. Kad se u petak 27. svibnja, po jo dubokom mraku u pet sati ujutro, poèela formirati kolona hrvatskih oruanih i redarstvenih snaga, svi su hodoèasnici bili posebno vjerski, duhovno i domoljubno uzbuðeni. Kroz jo usnuli Lurd, hrvatska vojska i policija zajedno sa svojim narodom u nepregledno dugom èetveroredu, ila je slaviti zornicu pred piljom ukazanja. Bio je to duboko dirljiv i radostan èin slave i poèasti hrvatskog naroda u èast Gospi Lurdskoj. Bio je to vrhunski i intimni èin osobne pobonosti svakog pojedinog hodoèasnika, ali i zajednièko iskazivanje vjere i ljubavi prema Gospi koju Hrvati stoljeæima ljube, mole i slave. Na zornici vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac u svojoj je homiliji istaknuo: "Vojske i policije svijeta, koje æe se ovih dana okupiti u Lurdu, mole zajedno s nama i razmiljaju zajedno s nama o istoj temi i istoj elji, tj. da se dogodi mir meðu narodima, mir u svijetu. I mi smo doli na ovo hodoèaæe da zajedno s njima damo svoj glas istini, da se samo na èvrstom temelju moe graditi mir, a to je Bog, i to na poseban naèin zagovorom Majke Boje. Blaeni kardinal Stepinac je rekao: 'Tko dakle moe biti sposobniji od Marije, da posreduje mir meðu ljudima, mir meðu pojedinim èlanovima obitelji, mir meðu pojedinim staleima, mir meðu pojedinim narodima, mir meðu pojedinim dravama?' I zakljuèuje: 'Ako je Marija posrednica mira meðu ljudima, pojedinim staleima, meðu narodima, meðu pojedinim dravama, onda je i posrednica mira u srcu svakog pojedinog èovjeka.' Marija, koja se na ovom mjestu predstavila kao Bezgreno zaèeæe, neka nam izmoli milost obraæenja, zdravlje due i tijela, prije svega mir u srcu, mir u obitelji, mir u naoj Domovini i mir u svijetu." Predveèer je uslijedilo slubeno i sveæano otvorenje 47. meðunarodnog vojnog hodoèaæa na trgu Esplanade ispred Bazilike Svete krunice. Bio je to tradicionalno velièanstven dogaðaj, ispunjen arenilom stijegova, odora i vojnih glazbi. U mimohodu nacionalnih barjaka i orkestara, moglo se primjetiti kako je Hrvatskoj dodijeljeno posebno mjesto. Ircima i Hrvatima, kao sliènima u vjeri, povjerena je u zajednitvu organizacija, sadraj i koncept provedbe veèernje procesije i noenje Presvetog oltarskog sakramenta. I u gradu moglo se primjetiti prijateljstvo Iraca i Hrvata, koji su se meðusobno druili, respektirali i uvaavali. U subotu 28. svibnja hrvatska je vojska i policija formirala hodoèasnièku povorku odlaska na misu u upnu crkvu u sreditu Lurda u kojoj je krtena Sv. Bernardica. Povorku su osim svih rodova hrvatske vojske i policije i sastavnice hrvatske vojske iz Federacije BiH, uvijek èinile i povijesne postrojbe Zrinske garde iz Èakovca i Frankopanske garde iz Ogulina. No po prvi puta u povijesti u Lurd su doli hodoèastiti i Sinjski alkari u svojim sveèanim odorama. Poseban ugoðaj sveèanim povorkama Hrvata kroz Lurd èinio je izvrstan Orkestar Hrvatske ratne mornarice iz Splita, koji je hrvatskim koraènicama plijenio pozornost hodoèasnika iz drugih zemalja, kao i samih stanovnika Lurda. Na svim misnim slavljima dokazivala se i potvrðivala kvaliteta Klape Sv. Juraj HRM iz Splita, èiji su pjevaèi svojim pjevanjem znaèajno doprinjeli sveèanim ugoðajima slavljenja Boga. U upnoj crkvi na kraju svete mise obratio se nazoènim hodoèasnicima kanonik Lurdske biskupije za vojsku i bivi direktor vojnih hodoèaæa mons. Jean-Pierre Brard, koji je svojim rijeèima posvjedoèio ugled Hrvata u Francuskoj. Mons. Jean-Pierre Brard veæ na samom poèetku rata protv Hrvata uvidio je tko je rtva. "Kada se govori o Hrvatskoj èesto se govori o raju, ali da bi se moglo ivjeti u raju treba imati iskustvo ivota u patnji. Nosim sjeæanja na Vukovar, Knin i Sarajevo..., koje sam posjeæivao i vidio u ratu. Tema hodoèaæa je mir. Princ mira je roðen o Boiæu kao dijete, jedino dijete s iskustvom smrti na kriu. Da bi mogli ivjeti treba imati iskustvo smrti na kriu. Imam iskustvo mnogobrojnih posjeta Hrvatskoj. Sijeæam se Sinja i alkara, Marije Bistrice, Braèa i Zagreba... Ja sam Francuz ali sam takoðer na neki naèin i Hrvat. Hvala lijepa za sve to mi je Hrvatska i Bosna i Hercegovina dala", zavrio je svoj dojmljivi govor, prekidan viestrukim pljeskom, ovaj skroman sveæenik. Kasnije je biskup Jezerinac meðu vjernicima komentirao njegov govor i rekao kako se na takovim temeljima stvara velika Europa i kako je veæ vie puta sluao od stranih prijatelja da Hrvatska ima neto to Europi nedostaje, a to su vjera i katolièanstvo. U subotu naveèer hrvatsko je izaslanstvo priosustvovalo odavanju poèasti i polaganju vjenaca na Trgu Peyramale palim vojnicima u ratovima. Uz strogo osiguranje na polaganje vijenaca i odavanje poèasti stigao je iz Pariza kompletan stoer francuske vojske. Te subote 28. svibnja u Hrvatskoj se slavio Dan oruanih snaga RH. Iz Lurda su poslane brzojavne èestitke u Hrvatsku. Najljepe se ipak slavilo u Lurdu. Naveèer je uslijedila procesija pod svijeæama vojski i policija svih zemalja i svih hodoèasnika, uz molitvu krunice i Marijanske pjesme, u kojoj su hodoèasnici u kilometarski dugoj koloni u nekoliko sati hoda proli kroz grad Lurd. U nedjelju 29. svibnja s Trga Esplanade meðunarodnu sv. misu za sve hodoèasnike uivo je prenosila francuska dravna televizija. Poslije podne odrana je sveèanost zatvaranja na istom trgu, a potom su naveèer uslijedili sveèani prijemi u stoerima drava sudionica, koji su uobièajeni zavrni slavljenièki èin vojnog hodoèaæa. U hrvatskom stoernom hotelu "Christina" veæ po obièaju odazvala su se mnogobrojna izaslanstva, èime je ponovno potvrðen ugled koji veæ godinama Hrvatska ima u Lurdu. Bile su tu delegacije SAD-a, Francuske, Njemaèke, Belgije, panjolske, Austrije, Italije, Slovenije, BiH, Poljske, Madagaskara... Ukupno èak petnaestak izaslanstava, tri biskupa, èetiri francuska generala, uz domaæine i predstavnike iz Hrvatske. Osim zapovjednika hodoèaæa generala bojnika Drage Lovriæa i njegovog zamjenika brigadnog generala Mate Paðena, delegaciju iz Hrvatske èinili su dravni tajnik MORH-a Mate Raboteg, naèelnik personalne slube MORH-a Nenad Smolèec, naèelnik slube za meðunarodnu vojnu suradnju Davor Æutiæ, te od strane Ministarstva branitelja, obitelji i meðugeneracijske solidarnosti dr. Herman Vukuiæ. Delegaciju Bosne i Hercegovine èinili su Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikoliæ i zamjenica ministra obrane BiH Marina Pende, ravnatelj ureda katolièkog duebrinitva don Tomo Kneeviæ, te zapovjednik vojne postrojbe BiH brigadir Ilija Petroviæ. Na prijemu vojni ordinarij biskup Jezerinac je izemeðu ostaloga poruèio: "S Bogom u slubi èovjeka i mira" - doista, bolji i aktualniji moto nije mogao biti izabran. Naime, dok neki pokuavaju izbaciti Boga iz svakidanjeg ivota ili iz svojega ustava, u elji da stvore neki novi svijet i mir bez Boga, vojnici-kræani, kao èuvari mira, upravo svojim hodoèaæem u Lurd Majci Bojoj, pokazuju da nema pravog istinskog mira bez Boga, bez Isusa Krista. Va dolazak ovamo, kao i nazoènost tolikog broja vaih vojnika dokaz je za to. Stoga, neka dobri Bog prati nae hodoèasnièko putovanje i sva naa mirovna nastojanja." U obraæanju ostalih govornika, osim duhovnih i mirovnih poruka, opravdano su se u sreditu pozornosti nali hrvatski branitelji invalidi. Njima je izraena posebna zahvala za sve to su rtvovali, dali i ugradili za slobodu Hrvatske. Kako na samom hodoèaæu tako i na zavrnom prijemu oni su bili i ostali sredite svih pozornosti. Poseban respekt i potovanje, kako od strane hrvatskih hodoèasnika tako i od vojnika drugih zemalja, imali su hrvatski stopostotni invalidi branitelji: narednik Marijan Biæan s najvie ratnih odlièja, pukovnici Antun Buzov, Pavle Èelepiroviæ i Mijo Samardiæ, bojnik Drago Tomiæ i Darko Lapornik. U mimohodu njihova su kolica gurali takoðer branitelji, laki invalidi, dok su za njihove ostale potrebe tijekom hodoèaæa brinule supruge i pratilje. U Lurdu se na 47. meðunarodnom vojnom hodoèaæu po procjenama okupilo vie od 100 tisuæa ljudi. Potrebno je napomenuti da su francuske novine veæ iduæi dan po dolasku hodoèasnika u Lurd vrlo pohvalno pisale o hrvatskoj vojsci i doprinosu Hrvatske. Sigurno i zaslugom to je hodoèaæe vodila vrlo dobro uigrana ekipa. Velika zahvala za organizaciju pripada naèelniku Petru Klariæu, koji veæ cijeli niz godina radi taj posao pri Vojnom ordinarijatu. Izuzetan je bio doprinos i pomoæ sestre Marije-Ane Kustura iz reda Sluavki Malog Isusa, koja je uz izvrsno poznavanje francuskog vrlo angairano djelovala. Kako bi hodoèæe bilo vrhunski i na nivou, o provedbi uputa u autobusima skrbili su vojni kapelani i sveæenici. Bolesnièke probleme uspjeno je rijeavao pukovnik lijeènik dr. Vladimir Taborsky, bez kojeg bi ovo masovno putovanje bilo nezamislivo. Glavnu koordinaciju izvrsno je vodio vojni vikar don Joko antiæ, uz poseban naglasak tumaèenja vjernièkih i povijesnih èinjenica, Duhom proetih molitava i praktiènih uputa pri putovanju tako velikog broja hrvatskih hodoèasnika u Lurd. Meðu 1300 hodoèasnika nije zabiljeen niti jedan, ni najmanji, incident. Hrvatska se u Lurdu pokazala uzoritom. Veliko i znaèajano mjesto je Lurd. U njemu se prolih dana odvio znaèajan svjetski dogaðaj. Kod Hrvata je bilo dirljivo gledati vjeru naroda i vojske, njihovu meðusobnu ljubav. Bilo je dirljivo biti na misi s naim invalidima braniteljima u pilji ukazanja, bilo je dirljivo moliti krunicu s naim zapovjednicima i generalima, bilo je èasno gledati vjeru dok se umivalo, pila i toèila Lurdska voda za bolesnike u Hrvatskoj. Bilo je ponosno biti na ulicama Lurda kad se hrvatskoj vojsci pljeskalo, kad se traila fotografija iz najboljeg ugla s naim momcima u povijesnim odorama. No, u Hrvatskoj se dogodio medijski muk svih obavjetajnih sredstava. Kao da se nita znaèajno u Francuskoj nije dogodilo. A svi su mediji o 13. hodoèaæu hrvatske vojske i policije bili unaprijed obavijeteni. Kada æe veæ jednom hodoèaæe hrvatske vojske i policije u Lurd izaæi iz blokade? Vie nikada se ne bi smjelo dogoditi da najveæe hrvatsko hodoèaæe u Lurd ne kreæe s Kaptola i iz zagrebaèke katedrale, jer je to jedino vjerski i nacionalno primjereno i opravdano. Vie nikada se ne bi smjelo dogoditi da se u Lurdu ne vide i povijesne crvene i bijele odore predsjednièkog poèasnog voda hrvatske vojske po kojima je Hrvatska tamo od prvog hodoèaæa prepoznatljiva. Vie nikada se ne bi smjelo dogoditi da ne koristimo meðunarodno vojno hodoèaæe u Lurdu kao mjesto susreta na najviem nivou hrvatske vlasti i diplomacije kroz susrete s prijateljima katolicima iz drugih zemalja. I vie nikada se ne bi smijelo dogoditi da mediji blokiraju vijesti o dogaðajima koji su bitni za hrvatsku katolièku javnost. Sve to samo zato, jer suprotno nije dobro ni u vjerskom, ni u opæem nacionalnom interesu. Ovaj je clanak danas ponudjen kao reportaza Glasu koncila za broj koji treba izaci 12. lipnja 2005.
Unregistered(d)	Re: 13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes	#5	[-]
Posts: 0 (2005-06-04 22:25:17) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	Na Trgu Esplanade Polazak na Krizni put Branitelji invalidi na zornici pred Spiljom ukazanja Na mjestu ukazanja Povratak s mise u hotel
Unregistered(d)	Re: 13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes	#6	[-]
Posts: 0 (2005-06-04 22:42:09) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	LOURDES, 27. svibnja 2005. (petak). Sv. Misa pred spiljom, (6 sati ujutro) Uvod: Dragi hodoèasnici, braæo i sestre! Sve vas srdaèno pozdravljam u najsvetijem dijelu grada Lurda, na kojem se objavila Blaena Djevica Marija. U ovu svetu Misu ukljuèimo nau Domovinu, da Bog blagoslovi nju i sve njezine stanovnike darom mira, sve nae bolesne i stradalnike rata, da konaèno prestanu sve optube, da konaèno zavlada mir po zagovoru Majke Boje, Kraljice mira. Pokojnim braniteljima elimo sretnu i blaenu vjeènost. Od srca se pokajmo za svoje grijehe. Homilija: Dragi hodoèasnici,braæo i sestre Stojimo na mjestu gdje se Marija 11.veljaèe 1858. godine objavila djevojèici Bernardici Soubirous rijeèima: "Ja sam Bezgrjeno Zaèeæe". Bio je to odgovor Majke Boje maloj pastirici, koja je pitala Mariju za ime prigodom jednog od njezinih 18 ukazanja. Braæo i sestre! Od dana Marijina ukazanja dolazi svake godine veliko mnotvo ljudi sa svih strana svijeta. Svi oni dolaze da iskau ljubav prema Bogu, Isusu Kristu i njegovoj Majci Mariji; da svima kau da se samo s Bogom moe graditi istinski mir i zagovorom Majke Boje. Marija se doista pokazala i dokazala da je posrednica mira. Tko bi mogao izbrojiti milosti to ih ona daje u svetitima irom svijeta. Ona se pokazala posrednicom mira prije 47 godina, poglavito ovdje u Lurdu. Ljudi su doli do spoznaje da se ne moe ivjeti u mrnji, da je potrebno neto uèiniti da doðe do smirivanja strasti te konaènog mira u Europi, a poglavito izmeðu Njemaèke i Francuske. Ljudi su shvatili da mir nije ravnotea koja proizlazi iz straha, interesnih sfera ili priznavanja moæi, dok se uti o kriku milijuna osoba koje nemaju ni ono osnovno to pripada ljudskom dostojanstvu. Njemaèki sveæenik vlè. Steger /téger/, dok je bio u zarobljenitvu l944. godine u Francuskoj, upoznao je francuskog sveæenika vlè. André Besombesa /Besòmba/ koji je bio duobrinik za zarobljenike. Oni su organizirali prvo neslubeno hodoèaæe 10. prosinca l944. godine. Prvo slubeno vojno hodoèaæe bilo je organizirano 17. veljaèe l947. na inicijativu i poziv nadbiskupa iz Toulousea. I tako su poèela hodoèaæa vojno-redarstvenih snaga, kojima su se svake godine pridruivali novi hodoèasnici iz drugih zemalja i kontinenata. Tom su se meðunarodnom hodoèaæu 1993. pridruile i vojno-redarstvene snage RH, a kasnije i vatrogasci, eleæi na taj naèin dati svoju podrku mirotvornom pokretu i svima poruèiti da je Bog izvor mira i nae radosti. Da je Bog doista izvor mira i radosti, tu sam reèenicu i ja dao ugraditi u moj biskupski grb, kad sam postao pomoænim zagrebaèkim biskupom godine 1991. Kako je tada zapoèeo Domovinski rat uzeo sam ovaj moto, uvjeren da je Bog doista na mir i naa radost, naa sreæa i naa buduænost. Braæo i sestre! Kad je rijeè o miru, dananje evanðelje eli istaknuti ulogu Blaene Djevice u stvaranju mira, s kojom je Bog imao posebni plan da bi donio mir svijetu. Marija je, dakle, u Bojem planu imala posebnu ulogu da bude Majkom Spasitelja svijeta. U Mariji æe ta zamisao Boja naæi plodno tlo te æe ona u suradnji s Bogom i prihvaæanjem Boje volje biti suradnica u djelu spasenja. I kad se rodilo njezino Dijete, samo se nebo oglasilo na betlehemskim poljanama rijeèima: "Slava Bogu na visini, a mir ljudima dobre volje." Kakva samo poruka èovjeku i svijetu! Èovjek je pozvan na radost i mir. Braæo i sestre! Vojske i policije svijeta, koje æe se ovih dana okupiti u Lurdu, mole zajedno s nama i razmiljaju zajedno s nama o istoj temi i istoj elji, tj. da se dogodi mir meðu narodima, mir u svijetu. I mi smo doli na ovo hodoèaæe da zajedno s njima damo svoj glas istini da se samo na èvrstom temelju moe graditi mir, a to je Bog, i to na poseban naèin zagovorom Majke Boje. Blaeni kardinal Stepinac je rekao: "Tko dakle moe biti sposobniji od Marije, da posreduje mir meðu ljudima, mir meðu pojedinim èlanovima obitelji, mir meðu pojedinim staleima, mir meðu pojedinim narodima, mir meðu pojedinim dravama?" I zakljuèuje: "Ako je Marija posrednica mira meðu ljudima, pojedinim staleima, meðu narodima, meðu pojedinim dravama, onda je i posrednica mira u srcu svakog pojedinog èovjeka." Marija, koja se na ovom mjestu predstavila kao Bezgreno zaèeæe, neka nam izmoli milost obraæenja, zdravlje due i tijela, prije svega mir u srcu, mir u obitelji, mir u naoj Domovini i mir u svijetu. Amen.
Unregistered(d)	Link Vojnog ordinarijata	#7	[-]
Posts: 0 (2005-06-07 20:59:26) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	Svakako treba pogledati www.morh.hr/ordinarijat/vijesti/lurd.html Molim urednistvo, kada stigne, uciniti spojnicu - poveznicu Vojnog ordinarijata s Hrvati AMAC forumom! Hvala DBorovcak
Unregistered(d)	Kako je GK reducirao moj tekst	#8	[-]
Posts: 0 (2005-06-08 10:15:35) Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	Kako je GK br. 24 od 12. lipnja 2005. na str. 19 reducirao i sto je izbacio iz mog teksta redukcije oznaèene crvenim ubacivanja s plavim Damir Borovèak N: Ponosno je bilo biti u Lurdu kad se pljeskalo hrvatskoj vojsci stavljen je naslov: Najveæe hodoæaæe u Lurd OKVIR: U Hrvatskoj se dogodio medijski muk svih obavjetajnih sredstava. Kao da se nita znaèajno u Francuskoj nije dogodilo. A svi su mediji o 13. hodoèaæu hrvatske vojske i policije bili unaprijed obavijeteni. Kada æe veæ jednom hodoèaæe hrvatske vojske i policije u Lurd izaæi iz blokade? U Lurdu je od 26. do 29. svibnja odrano 47. meðunarodno vojno hodoèaæe, kojim se ostvarilo i 13. hodoèaæe hrvatske vojske i policije. Hrvatska od 1993. godine, jo iz doba obrambenog Domovinskog rata, redovito sudjeluje na ovom zapaenom meðunarodnom okupljnju katolika, koji djeluju u sastavu oruanih i redarstvenih snaga svojih zemalja. Lurd je najposjeæenije katolièko hodoèasnièko mjesto na svijetu u koje godinje dolazi tri do èetiri milijuna hodoèasnika. Prvo hodoèaæe vjerskog i vojnog karaktera zbilo se u Lurdu 1945. godine, odmah po zavretku Drugog svjetskog rata, kada je nekoliko vojnih kapelana u poniznosti prikupilo svoje vojnike zaraæenih snaga te s njima hodoèastilo u duhu pomirbe i mira. Veæ 1958. godine okupljanja vojski u Lurdu dobilo je sve znaèajke internacionalnog hodoèaæa, kako bi Hrvatska od lipnja 1999. godine bila uvrtena meðu 15 èlanica organizatora ovog hodoèaæa. U stvari tako se samo potvrdila neprijeporna hrvatska pripadnost europskoj zajednici - ali na kræanskim osnovama. U Lurdu su se i ove godine mogle izmeðu veæ tradicionalno prisutnih postrojbi zapadnoeuropskih zemalja, vidjeti i postrojbe iz SAD-a, Litvije, Ukrajine, Slovenije, pa èak i one s Madagaskara i Obale slonove kosti. Bili su tu vojnici i onih zemalja gdje su katolici u potpunoj manjini, poput primjerice Engleske. Ostvarili su se susreti i dani pravog katolièkog suivota i potovanja, poglavito unutar zajednice europskih naroda, bez podjela po blokovskom modelu ili po modelu zemalja iz tzv. èekaonice ulaska u Europsku uniju. U Lurdu je dobrodolicom doèekana i postrojba hrvatske sastavnice iz Federacije BiH. Hrvatska se ovdje zbog svoje katolièke vjere i hrabre obrane svoje domovine veæ tradicionalno respektira i izuzetno potuje. Moglo se to vidjeti na svakom koraku, na svim manifestacijama, koje su se u vrlo dinamiènom programu odvijale u èetiri dana vjerskog programa kao i u protokalarnom dijelu hodoèaæa. Kad se Gospa 1858. godine 18 puta ukazala siromanoj, poniznoj i pobonoj èetrnaestogodinjoj Bernardici Soubirous i predstavila kao Djevica Bezgrjenog Zaèeæa govorila je malo, no njezine se poruke mogu saeti u tri poziva: Poziv na molitvu, poziv na pokoru i poziv na izgradnju crkve te dolazak u procesijama na mjesto ukazanja. Zadivljujuæe je bilo gledati kako su se ove godine tim pozivima odazvali hrvatski hodoèasnici pa i nai branitelji najtei invalidi. U Lurd su uz hrvatske vojne i policijske postrojbe, hodoèastile udruge branitelja i invalida, kao i predstavnici hrvatskih vatrogasaca. Nalo se u Lurdskom svetitu ukupno oko 1300 hrvatskih hodoèasnika s 25 autobusa irom Hrvatske, smjetenih u 14 hotela i u vojnom kampu. U pratnji hrvatske vojske i policije stigli su vjernici iz svih hrvatskih upanija, kako bi se ovdje mogli susresti i Dubrovèani, i Vukovarci, i Meðimurci, i Istrani... U nekoliko autobusa stigli su i Hrvati iz Bosne i Hercegovine, a pristigli su i hrvatski iseljenici iz daleke Australije. Posebno su doli i Hrvati koji ive i rade u Njemaèkoj. Po svemu sudeæi dogodilo se najuspjenije organizirano i najveæe do sada hodoèaæe Hrvata u Lurd. Ovogodinje 47. meðunarodno vojno hodoèaæe zapoèelo je i ostvarilo se s nakanom i porukom: "S Bogom u slubi èovijeka i mira". Nakon dvodnevnog napornog puta u èetvrtak 26. svibnja hrvatski vjernici su u pratnji svoje vojske i policije hodoèastili na Krini put povrh Lurdskog svetita. Na putu duljem od kilometar i pol sa strmim usponom, na 12. postaji Krinog puta koja je podignuta 1912.g., stoji spomen ploèa na kojoj se vidi i hrvatski grb. Tako su Hrvati, pod tadanjom Ugarskom monarhijom, ukljuèeni u dar Lurdskoj Gospi. Naporno je bilo po vruæem sunèanom vremenu, sa zavjetnim svijeæama i zastavama, no bilo je uspjeno s vjerom i u molitvi. Uslijedio je zatim prvi zajednièki posjet pilji ukazanja i paljenje velike zavjetne hodoèasnièke svijeæe. Kad se u petak 27. svibnja, po jo dubokom mraku u pet sati ujutro, poèela formirati kolona hrvatskih oruanih i redarstvenih snaga, svi su hodoèasnici bili posebno vjerski, duhovno i domoljubno uzbuðeni. Kroz jo usnuli Lurd, hrvatska vojska i policija zajedno sa svojim narodom u nepregledno dugom èetveroredu, ila je slaviti zornicu pred piljom ukazanja. Bio je to duboko dirljiv i radostan èin slave i poèasti hrvatskog naroda u èast Gospi Lurdskoj. Bio je to vrhunski i intimni èin osobne pobonosti svakog pojedinog hodoèasnika, ali i zajednièko iskazivanje vjere i ljubavi prema Gospi koju Hrvati stoljeæima ljube, mole i slave. Na zornici vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac u svojoj je homiliji istaknuo: "Vojske i policije svijeta, koje æe se ovih dana okupiti u Lurdu, mole zajedno s nama i razmiljaju zajedno s nama o istoj temi i istoj elji, tj. da se dogodi mir meðu narodima, mir u svijetu. I mi smo doli na ovo hodoèaæe da zajedno s njima damo svoj glas istini, da se samo na èvrstom temelju moe graditi mir, a to je Bog, i to na poseban naèin zagovorom Majke Boje. Blaeni kardinal Stepinac je rekao: 'Tko dakle moe biti sposobniji od Marije, da posreduje mir meðu ljudima, mir meðu pojedinim èlanovima obitelji, mir meðu pojedinim staleima, mir meðu pojedinim narodima, mir meðu pojedinim dravama?' I zakljuèuje: 'Ako je Marija posrednica mira meðu ljudima, pojedinim staleima, meðu narodima, meðu pojedinim dravama, onda je i posrednica mira u srcu svakog pojedinog èovjeka.' Marija, koja se na ovom mjestu predstavila kao Bezgreno zaèeæe, neka nam izmoli milost obraæenja, zdravlje due i tijela, prije svega mir u srcu, mir u obitelji, mir u naoj Domovini i mir u svijetu." Predveèer je uslijedilo slubeno i sveæano otvorenje 47. meðunarodnog vojnog hodoèaæa na trgu Esplanade ispred Bazilike Svete krunice. Bio je to tradicionalno velièanstven dogaðaj, ispunjen arenilom stijegova, odora i vojnih glazbi. U mimohodu nacionalnih barjaka i orkestara, moglo se primjetiti kako je Hrvatskoj dodijeljeno posebno mjesto. Ircima i Hrvatima, kao sliènima u vjeri, povjerena je u zajednitvu organizacija, sadraj i koncept provedbe veèernje procesije i noenje Presvetog oltarskog sakramenta. I u gradu moglo se primjetiti prijateljstvo Iraca i Hrvata, koji su se meðusobno druili, respektirali i uvaavali. U subotu 28. svibnja hrvatska je vojska i policija formirala hodoèasnièku povorku odlaska na misu u upnu crkvu u sreditu Lurda u kojoj je krtena Sv. Bernardica. Povorku su osim svih rodova hrvatske vojske i policije i sastavnice hrvatske vojske iz Federacije BiH, uvijek èinile i povijesne postrojbe Zrinske garde iz Èakovca i Frankopanske garde iz Ogulina. No po prvi puta u povijesti u Lurd su doli hodoèastiti i Sinjski alkari u svojim sveèanim odorama. Poseban ugoðaj sveèanim povorkama Hrvata kroz Lurd èinio je izvrstan Orkestar Hrvatske ratne mornarice iz Splita, koji je hrvatskim koraènicama plijenio pozornost hodoèasnika iz drugih zemalja, kao i samih stanovnika Lurda. Na svim misnim slavljima dokazivala se i potvrðivala kvaliteta Klape Sv. Juraj HRM iz Splita, èiji su pjevaèi svojim pjevanjem znaèajno doprinjeli sveèanim ugoðajima slavljenja Boga. U upnoj crkvi na kraju svete mise obratio se nazoènim hodoèasnicima kanonik Lurdske biskupije za vojsku i bivi direktor vojnih hodoèaæa mons. Jean-Pierre Brard, koji je svojim rijeèima posvjedoèio ugled Hrvata u Francuskoj. Mons. Jean-Pierre Brard veæ na samom poèetku rata protv Hrvata uvidio je tko je rtva. "Kada se govori o Hrvatskoj èesto se govori o raju, ali da bi se moglo ivjeti u raju treba imati iskustvo ivota u patnji. Nosim sjeæanja na Vukovar, Knin i Sarajevo..., koje sam posjeæivao i vidio u ratu. Tema hodoèaæa je mir. Princ mira je roðen o Boiæu kao dijete, jedino dijete s iskustvom smrti na kriu. Da bi mogli ivjeti treba imati iskustvo smrti na kriu. Imam iskustvo mnogobrojnih posjeta Hrvatskoj. Sijeæam se Sinja i alkara, Marije Bistrice, Braèa i Zagreba... Ja sam Francuz ali sam takoðer na neki naèin i Hrvat. Hvala lijepa za sve to mi je Hrvatska i Bosna i Hercegovina dala", zavrio je svoj dojmljivi govor, prekidan viestrukim pljeskom, ovaj skroman sveæenik. Kasnije je biskup Jezerinac meðu vjernicima komentirao njegov govor i rekao kako se na takovim temeljima stvara velika Europa i kako je veæ vie puta sluao od stranih prijatelja da Hrvatska ima neto to Europi nedostaje, a to su vjera i katolièanstvo. U subotu naveèer hrvatsko je izaslanstvo priosustvovalo odavanju poèasti i polaganju vjenaca na Trgu Peyramale palim vojnicima u ratovima. Uz strogo osiguranje na polaganje vijenaca i odavanje poèasti stigao je iz Pariza kompletan stoer francuske vojske. Te subote 28. svibnja u Hrvatskoj se slavio Dan oruanih snaga RH. Iz Lurda su poslane brzojavne èestitke u Hrvatsku. Najljepe se ipak slavilo u Lurdu. Naveèer je uslijedila procesija pod svijeæama vojski i policija svih zemalja i svih hodoèasnika, uz molitvu krunice i Marijanske pjesme, u kojoj su hodoèasnici u kilometarski dugoj koloni u nekoliko sati hoda proli kroz grad Lurd. U nedjelju 29. svibnja s Trga Esplanade meðunarodnu sv. misu za sve hodoèasnike uivo je prenosila francuska dravna televizija. Poslije podne odrana je sveèanost zatvaranja na istom trgu, a potom su naveèer uslijedili sveèani prijemi u stoerima drava sudionica, koji su uobièajeni zavrni slavljenièki èin vojnog hodoèaæa. U hrvatskom stoernom hotelu "Christina" veæ po obièaju odazvala su se mnogobrojna izaslanstva, èime je ponovno potvrðen ugled koji veæ godinama Hrvatska ima u Lurdu. Bile su tu delegacije SAD-a, Francuske, Njemaèke, Belgije, panjolske, Austrije, Italije, Slovenije, BiH, Poljske, Madagaskara... Ukupno èak petnaestak izaslanstava, tri biskupa, èetiri francuska generala, uz domaæine i predstavnike iz Hrvatske. Osim zapovjednika hodoèaæa generala bojnika Drage Lovriæa i njegovog zamjenika brigadnog generala Mate Paðena, delegaciju iz Hrvatske èinili su dravni tajnik MORH-a Mate Raboteg, naèelnik personalne slube MORH-a Nenad Smolèec, naèelnik slube za meðunarodnu vojnu suradnju Davor Æutiæ, te od strane Ministarstva branitelja, obitelji i meðugeneracijske solidarnosti dr. Herman Vukuiæ. Delegaciju Bosne i Hercegovine èinili su Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikoliæ i zamjenica ministra obrane BiH Marina Pende, ravnatelj ureda katolièkog duebrinitva don Tomo Kneeviæ, te zapovjednik vojne postrojbe BiH brigadir Ilija Petroviæ. Na prijemu vojni ordinarij biskup Jezerinac je izemeðu ostaloga poruèio: "S Bogom u slubi èovjeka i mira" - doista, bolji i aktualniji moto nije mogao biti izabran. Naime, dok neki pokuavaju izbaciti Boga iz svakidanjeg ivota ili iz svojega ustava, u elji da stvore neki novi svijet i mir bez Boga, vojnici-kræani, kao èuvari mira, upravo svojim hodoèaæem u Lurd Majci Bojoj, pokazuju da nema pravog istinskog mira bez Boga, bez Isusa Krista. Va dolazak ovamo, kao i nazoènost tolikog broja vaih vojnika dokaz je za to. Stoga, neka dobri Bog prati nae hodoèasnièko putovanje i sva naa mirovna nastojanja." U obraæanju ostalih govornika, osim duhovnih i mirovnih poruka, opravdano su se u sreditu pozornosti nali hrvatski branitelji invalidi. Njima je izraena posebna zahvala za sve to su rtvovali, dali i ugradili za slobodu Hrvatske. Kako na samom hodoèaæu tako i na zavrnom prijemu oni su bili i ostali sredite svih pozornosti. Poseban respekt i potovanje, kako od strane hrvatskih hodoèasnika tako i od vojnika drugih zemalja, imali su hrvatski stopostotni invalidi branitelji: narednik Marijan Biæan s najvie ratnih odlièja, pukovnici Antun Buzov, Pavle Èelepiroviæ i Mijo Samardiæ, bojnik Drago Tomiæ i Darko Lapornik. U mimohodu njihova su kolica gurali takoðer branitelji, laki invalidi, dok su za njihove ostale potrebe tijekom hodoèaæa brinule supruge i pratilje. U Lurdu se na 47. meðunarodnom vojnom hodoèaæu po procjenama okupilo vie od 100 tisuæa ljudi. Potrebno je napomenuti da su francuske novine veæ iduæi dan po dolasku hodoèasnika u Lurd vrlo pohvalno pisale o hrvatskoj vojsci i doprinosu Hrvatske. Sigurno i zaslugom to je hodoèaæe vodila vrlo dobro uigrana ekipa na èelu s Velika zahvala za organizaciju pripada naèelnikom Petrom Klariæem, koji veæ cijeli niz godina radi taj posao pri Vojnom ordinarijatu. Izuzetan je bio doprinos i pomoæ sestre Marije-Ane Kustura iz reda Sluavki Malog Isusa, koja je uz izvrsno poznavanje francuskog vrlo angairano djelovala. Kako bi hodoèæe bilo vrhunski i na nivou, o provedbi uputa u autobusima skrbili su vojni kapelani i sveæenici. Bolesnièke probleme uspjeno je rijeavao pukovnik lijeènik dr. Vladimir Taborsky, bez kojeg bi ovo masovno putovanje bilo nezamislivo. Glavnu koordinaciju izvrsno je vodio vojni vikar don Joko antiæ, uz poseban naglasak tumaèenja vjernièkih i povijesnih èinjenica, Duhom proetih molitava i praktiènih uputa pri putovanju tako velikog broja hrvatskih hodoèasnika u Lurd. Meðu 1300 hodoèasnika nije zabiljeen niti jedan, ni najmanji, incident. Hrvatska se u Lurdu pokazala uzoritom. Veliko i znaèajano mjesto je Lurd. U njemu se prolih dana odvio znaèajan svjetski dogaðaj. Kod Hrvata je bilo dirljivo gledati vjeru naroda i vojske, njihovu meðusobnu ljubav. Bilo je dirljivo biti na misi s naim invalidima braniteljima u pilji ukazanja, bilo je dirljivo moliti krunicu s naim zapovjednicima i generalima, bilo je èasno gledati vjeru dok se umivalo, pila i toèila Lurdska voda za bolesnike u Hrvatskoj. Bilo je ponosno biti na ulicama Lurda kad se hrvatskoj vojsci pljeskalo, kad se traila fotografija iz najboljeg ugla s naim momcima u povijesnim odorama. No, u Hrvatskoj se dogodio medijski muk svih obavjetajnih sredstava. Kao da se nita znaèajno u Francuskoj nije dogodilo. A svi su mediji o 13. hodoèaæu hrvatske vojske i policije bili unaprijed obavijeteni. Kada æe veæ jednom hodoèaæe hrvatske vojske i policije u Lurd izaæi iz blokade? Vie nikada se ne bi smjelo dogoditi da najveæe hrvatsko hodoèaæe u Lurd ne kreæe s Kaptola i iz zagrebaèke katedrale, jer je to jedino vjerski i nacionalno primjereno i opravdano. Vie nikada se ne bi smjelo dogoditi da se u Lurdu ne vide i povijesne crvene i bijele odore predsjednièkog poèasnog voda hrvatske vojske po kojima je Hrvatska tamo od prvog hodoèaæa prepoznatljiva. Vie nikada se ne bi smjelo dogoditi da ne koristimo meðunarodno vojno hodoèaæe u Lurdu kao mjesto susreta na najviem nivou hrvatske vlasti i diplomacije kroz susrete s prijateljima katolicima iz drugih zemalja. I vie nikada se ne bi smijelo dogoditi da mediji blokiraju vijesti o dogaðajima koji su bitni za hrvatsku katolièku javnost. Sve to samo zato, jer suprotno nije dobro ni u vjerskom, ni u opæem nacionalnom interesu. Damir Borovèak Primjedba: - tekst o najvecem vojnom hodocascu i najvecem do sada hodocascu Hrvata u Lurd opsega dvije stranice reduciran je na jednu i objavljen na str. 19 - od 14 ponudjenih fotografija iz Lurda objavljeno ih je 5 - tekst o selima Berku i Miklusevcima objavljen je na duplerici str. 20 i 21 s 15 fotografija ! Zakljucak o tome prepustam citateljima DBorovcak
Ognjistar	Re: Kako je GK reducirao moj tekst	#9	[-]
clan foruma Posts: 873 (2005-06-08 12:36:27) clan foruma Reply Quote More My Recent Posts Message Me Connection Blocking Invite Ignore User's Posts	"Kasnije je biskup Jezerinac medju vjernicima komentirao njegov govor i rekao kako se na takovim temeljima stvara velika Europa i kako je veæ vie puta sluao od stranih prijatelja da Hrvatska ima neto to Europi nedostaje, a to su vjera i katolièanstvo." Pa WWI i WWII( Prvi i Drugi Svjetski ratovi ) su se vodili zbog Hrvatske! To je jasno kako je Hrvatska zavrsila u oba!

<< Previous Topic Next Topic >>

Add Reply

Yuku free message boards

13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes

13. Hodocasce hrvatske vojske i policije u Lourdes

Quick Reply