Èlanci iz HS i komentari.
0 Kudo
HRVATSKO SLOVO
| Author | Comment | ||
|---|---|---|---|
 duos |
HRVATSKO SLOVO |
Lead | |
|
clan foruma
Posts: 668 (2005-05-02 22:22:44) Moderator |
|
||
|
Unregistered(d) |
Unknown | ||
|
Posts: 0 (2004-12-31 23:00:00) |
(This post is missing and can not be restored)
|
||
|
Unregistered(d) |
Nostalgièari Jalte, na djelu od Moskve do Zagreba | ||
|
Posts: 0 (2005-07-06 01:42:19) |
Skraæena verzija
Domagoj Ante Petriæ, 29. travnja 2005. KAOS I RATOVI SU SJEME NOVOG TOTALITARIZMA Vladimir Putin najsnaniji je predstavnik ideja koje je usvojila i zagrebaèka balkanska ljevica. Njenu opasnost ne treba ni podcijeniti ni uvelièavati. Na nju jednostavno treba odgovoriti radom U ponedjeljak 25. travnja svijet se je iznenadio dramatiènom izjavom Borisa Putina o tome kako je raspad Sovjetskoga Saveza 1991. godine bio «golema geopolitièka katastrofa». Analitièarka Elena Zemskova postavlja pitanja: tko je dao takvu ocjenu i na osnovi èega, za koga je propast Sovjetskoga Saveza katastrofa a za koga niej, to misle o tome sve strane na koje su zbivanja utjecala, kako se prema posljedicama navodne katastrofe odnose pojedine strane, itd. A najvanije od cijeloga niza pitanja koje postavlja Zemskova jest: postoji li elja strane koja se smatra oteæenom ponovno uspostaviti prethodno stanje, te na koji naèin to nastoji uèiniti. U sluèaju Putina, koji provodi snanu centralizaciju i autoritarne mjere u svojoj zemlji, odabir je vidljiv. Nema dvojbe da za Litvu, Estoniju, Latviju, Ukrajinu, pa ni za kavkaske ni druge drave bivega sovjetskoga carstva, njegov raspad ne predstavlja «katastrofu»...... Putin oèito ne gleda tako ni na povijest ni na svijet. Pojam «katastrofa» koju bi sigurno najraðe sanirao povratkom u «stara dobra vremena», na alost ne odnosi se samo na podruèja propaloga SS, nego i na cijeli ideoloki i meðudravni sustav koji je kao regionalno i kontinentalno ustrojstvo omoguæavalo postojanje njegova sovjetskog imperija. Tako i to se tièe podruèja nekadanje Jugoslavije, «Putinova Rusija nikada neæe priznati nezavisnu dravu Kosovo, a kao stalna èlanica Vijeæa sigurnosti UN-a Moskva æe postavit svoj veto na eventualan takav prijedlog», tvrdi ruski povjesnièar i vojni savjetnik Boris meljov, èesti sugovornik ruskog predsjednika. Isto tako i u Crnoj Gori, ruski veleposlanik sa sjeditem u Beogradu nedavno je izazvao incident javnim uplitanjem u tamonji politièki ivot te suprostavljanjem crnogorskoj nezavisnosti. Od Moskve do oblinjih podruèja Kad se uzme u obzir podmuklo djelovanje onih zagrebaèkih struktura i pojedinaca koje su jo uvijek pokorne srpskoj obavjetajnoj slubi, vidljivo je da one u Vojvodini i Crnoj Gori provode upravo isto to to bi elio Putin a to im izravno nareðuju konzervativni beogradski krugovi. U tu svrhu koriste sve moguænosti koje im drava daje. U Kosovu polje rada im je ogranièeno, ali opaa se suglasnost ciljeva to se tièe ponovne uspostave «starih geostratekih jedinica». Jasno je da i u Rusiji i u drugim dræavama osloboðenima tuðeg jarm i komunizma, ili jednoga i drugoga, oni koji su kao Vladimir Putin pogoðeni vjetrom slobode danas djeluju koordinirano. Na slabostima demokratiziranih drutava, na loim posljedicama svugdje upitne privatizacije, a posebice na nesporazumima koji postoje izmeðu Europske unije i Sjedinjenih Amerièkih Drava, jaèaju i koordiniraju svoju operativnu mreu. U interesnom pojasu Rusije Tako je razumljivo da je za Moskvu ponovno stvaranje «sigurnosnog pojasa» satelitskim ili nesvrstanim zemljama, danas mnogo veæe od neke teoretske moguænosti. U tom smislu, ako je za Putina od prioritetne vanosti odrati u Europi pod svojom èizmom Moldaviju i Bijelorusiju, te onemoguèiti potpuno osamostaljenje i stabilizaciju Gruzije, isto tako mu je vano podravati hegemonistièki regionalni san stanovitih snaga u Srbiji, s kojima su umreene njegove strukture u regiji. Nije bez razloga Briotish Petroleum uau u Rusiju, a na jugoistoku Europe nisu sluèajno ojaèali vjetrovi destabilizacije. U svom izdanju za 26. travnja 2005. panjolski «Forum Libertas» postavio je pitanje hoæe li komunistièka Kina biti «nova Srbija» glede sukoba koji su na pomolu, a Zemkova smatra da bez sporazuma Rusije s Washingtonom, sporazuma koji Condolleeza Rice oèito nije postigla u razgovorima s Putinom pred deset dana, «mir nije uèvræen, Kremlj æe i dalje pomagati Siriju i Iran, provoditi svoju balkansku politiku i jaèati uporita u Aziji i Africi. Na alost, ne vidi se u tim odnosima konstruktivna uloga europske velike trojke, koja bi trebala uspostaviti suradnju.» Iduæega 9. svibnja, predsjednik George W. Bush trebao bi u Moskvi razbiti «ledenu zavjesu» kojom su se vladari Kremlja okruæili. Predloiti æe novi naèin suradnje, co-engagement na osnovi kojeg bi se mogao graditi trajni mir. Bude li napretka u tom nastojanju, osjetit æe to ne samo Crna Gora i Kosovo, nego i Hrvatska, te æe ozraèje podmetanja i sukobljavanja znatno popustiti. |
||
|
Eka1 |
Re: Gezintegracija uime integracije | ||
|
clan foruma
Posts: 1537 (2006-03-10 21:21:48) Moderator |
Uvod u Hrvatsko slovo
Dezintegracija uime integracija Poslije RSK mogli bismo se suoèiti s novim paradravnim tvorevinama na hrvatskom tlu: talijanskom Jadranskom euroregijom, srbijanskim Zapadnim Balkanom i neustavnom Europskom unijom U ovom trenutku hrvatska drava suoèena je s nekoliko vrsta "integracija": zapadnobalkanskom, eurojadranskom, eurounijskom, vojno-natovskom i amerièko-jadranskom. Jedino nije obuhvaæena prirodnom - srednjoeuropskom. S obzirom na to i takvo stanje u kojemu se nalazimo kao narod i kao drava, uopæe ne zaèuðuje to je pod budnim okom u prvom redu smjetenog maratonca Mirka Galica na nacionalnom izluènom natjecanju za europjesmu usred Opatije pobijedio zapadnobalkanski melos pevaljke Cece od Severine. tikla s okusom opanka. Za oèekivati je da æe hrvatske vlasti odluènije braniti teritorijalni integritet i suverenitet potvrðen Ustavom i meðunarodnim priznanjem Republike Hrvatske. No, one se vie-manje ponaaju bakariæevski, kao da su dio politièke elite bive SRH. Zato Srbija jo dri hrvatske dunavske ade, Crna Gora je dobila najveæi dio mora oko Prevlake. Italija neprestano ucjenjuje s potporom hrvatskim eurointegracijama (esuli, gospodarski pojas, zakon o dravljanstvu). Slovenija hoæe Piransku valu, dri okupiranom Sv. Geru i dalje uzdu granice nastoji prisvojiti sve to se "na horvakem" oteti moe. BiH ne doputa gradnju mosta kopno -Peljeac, zanimljiv joj je i poluotok Klek. A sad se i istarski upan Ivan Jakovèiæ stavio na èelo kolone hrvatskih primorskih upanija koje bi trebale uæi u paradravnu Jadransku euroregiju u granicama nekadanje Mletaèke republike. Dodamo li i prijedlog Europske komisije o Zapadnobalkanskom prostoru slobodne trgovine, onda cijeli ovaj sklop nije nita drugo nego vieslojna dezintegracija hrvatske drave i teritorija. Za hrvatskim teritorijem poseu i èlanice i neèlanice EU. Jadranski euroregionalisti koriste argument "decentralizacije", zapadnobalkanski jau na valovima "normalizacije odnosa" iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju Zapadnog Balkana. Eurofili na papiginskom ponavljanju kako EU nema alternativu. Gdje su nestali hrvatski integralisti? Ima li ih jo u hrvatskoj politici, civilnom drutvu, medijima i u brojnim ustanovama na dravnom proraèunu? Gdje je nestao glas hrvatskih intelektualaca? Zato je preuæeno (a osuðeno), Pismo hrvatskoj javnosti Hrvatskog kulturnog vijeæa? Kontinuirani viegodinji pritisak na izvornu hrvatsku kulturu i politiku donio je konkretan rezultat: turbo folk tiklice i hrvatsku utnju. Uæi u Uniju s dezintegriranim korpusom i s kulturolokim obrascem predsjednika Hamdije i Cece od Severine, ne obeæava nam nita bolju buduænost od one jugoslavenske. K tomu, moramo se obraniti i od meðunarodne optube da smo "zloèinaèka organizacija" koja je poèinila "zajednièki zloèinaèki pothvat". I o tomu se uglavnom uti. Hrvatska politika uopæe ne bi pogrijeila kad bi se okrenula temeljnoj svrsi politike: sluiti opæem dobru. Ni pojaèana aktivnost predsjednika Hamdije, ni notni opanak lokomotivine Pepeljuge sklone promiskuitetu, ne mogu nas uvjeriti da je hrvatsko opæe dobro sadrano u paradravnim tvorevinama dezintegrativnih integracija. Cjelina hrvatske drave vie je nego zbroj svih njezinih (prekobrojnih!) upanija. Tko smije odluèivati o buduænosti hrvatske drave? Istarski upan? Od koga se dobiva mandat za dezintegraciju ustavne cjeline? Jadranska euroregija obuhvaæa sedam talijanskih regija, tri slovenske primor-; ske opæine, sedam hrvatskih priobalnih upanija. Hercegovaèko-neretvansku upaniju iz BiH, cijelu Crnu Goru i Albaniju. Guru hrvatskog autonomakog regionalizma, Ivan Jakovèiæ, po svemu sudeæi veæ se vidi kao visoki predstavnik ove paradravne tvorevine. A s njima na svojemu teritoriju Hrvatska ima fenomenalno iskustvo s Republikom srpskom Krajinom! O dezintegraciji uime integracija trebalo bi otvoriti javnu raspravu, ako se cijela nacija vec nije spustila pod tikle Cece od Severine. Njezin je mu, Udbin egzekutor, velikosrpski ratni i komunistièki mirnodopski zloèinac, eljko Ranjatoviæ Arkan, prije Oluje izjavio: "Zadar, ibenik, Dubrovnik, Split su srpski gradovi u koje su se na silu naselili katolici. Dolo je najzad vreme da ih odatle isteramo... ja sam ubeðen da je ulazak u Zagreb jedini naèin da obraèunamo s ustakom ideologijom - onda æu ja sigurno da otvorim jednu poslastièarnicu na Jelaèiæa placu". Nastavi li se s dezintegracijom hrvatske kulture i drave, uz pomoæ hrvatske utnje mogao bi prijetnju ostvariti i postmortem. Nenad PISKAÈ Hrvatsko slovo, 10. oujka 2006. |
||
|
Eka1 |
Re: Balkanska egzotika | ||
|
clan foruma
Posts: 1537 (2006-03-10 21:25:51) Moderator |
Hrvatska raskrija
Pie: Zoran Vukman Balkanska egzotika Mrk, mrk, zvrc, zvrc, kuc, kuc, hop, hop, ic, ic, æupa, æupa, zumba, zumba, tika, taka, ojda da, ojda da - to je otprilike bit pobjednièke pjesme "Moja tikla" na ovogodinjoj Dori. Taj neodadaizam ili moda neki atrovaèki turbo-folk onomatopejizam, kao da je napisao netko tko se u svojoj obijesti dobro napuio ili je bio na tripu, pa je skoknuo do Afrike paprike i natrag. Kao kolosalna sprdaèina pjevaèice koja se totalno otkvaèila i svoj image estradne razigrane djevojèice dovela do infantilne folk razuzdanosti, "Moja tikla" je postala provokacija samoj hrvatskoj estradi koja reagira farizejski na sadraje kakve veæi dio njezine elite godinama zapravo kamuflira u svojim nastupima i pjesmama. Severinin estradni mrk, mrk, nije samo opæe mjesto hrvatske estrade, nego naalost i hrvatske drutvene (ne)kulture, samo izraeno do kraja podrugljivo i vulgarno, ogoljeno do najprimitivnije sutine. Sve nam je mrk, mrk, krk, krk, iv, iv i vav, vav - i politika i mediji, i moral i mentalitet. To je Hrvatska kakvu trenutno imamo. Severina je nesvjesno postala alegorija hrvatske stvarnosti. "Moja tikla" kao buncanje jedne pseudodive prodana je naciji, a bit æe prodana i Europi, moda kao vrhunska egzotika. Ne bih se èudio da "cajka nacionale", kako Severinu naziva srbijanski tisak, i pobijedi na Euroviziji. Aranman pjesme je bregoviæevski mix balkanskog folka i sraèunato se eli plasirati kao balkanski etno pod hrvatskom etiketom. Dio srbijanske javnosti Severininu je "tiklu" doivio kao "karikaturu srpskog folka", no s obzirom da je ta karikatura aplicirana na hrvatsku matricu i ide pod hrvatskom firmom, prije bi se mogli naæi uvrijeðeni sami Hrvati. Uzalud je zgraati se ili biti uvrijeðen neèim to nam se servira godinama kao najnormalnija stvar. Noæni klubovi po hrvatskim gradovima gdje se prai najvulgarniji turbo-folk puni su hrvatske mladei. Mrk, mrk tikla razotkriva èinjenicu da se fenomen masovne anti-kulture iz predgraða i negdanjih rupèaga gdje su uivo pjevale cajke, odavno veæ preselio na elitnija mjesta, i da odraava atavistièku podsvijest dijela nacije koja ima potrebu iivjeti se skakanjem po stolovima i razbijanjem èaa. Oèito je takva anti-kultura postala masovna pojava i trend. Zato se to dogodilo? Zato to oèito imamo dovoljno kozumenata kojima treba mrk, mrk, krk, krk, æupa, æupa i zumba, zumba. Hrvatska nekultura doivljava svoj klimaks, razgoljujuæi sve ono to je bilo lano i snobovsko u institucionaliziranoj kulturi. Nismo tako kulturan narod kao to smo si umiljali. Ne bih rekao ni da smo nekulturan narod jer na kraju krajeva, nije "tikla" mjerilo hrvatske kulture. Sto bi onda rekli za Engleze, Dance, Nijemce, Sveðane, Nizozemce koji se vikendom oroljaju i èine neopisivo veæe nebuloze nego to je tikloidno lepa-brenovsko, bregoviæansko ojda da, ojda da. A i koliko bi se tek nalo kultiviranih zapadnjaka koji bi na "tiklu" razbijali èae! Problem je to smo mi kulturalno i u svakom pogledu zaputen narod, blago reèeno, neodgojen. Naa elita mudruje, brine o svojim jet-seterskim ambicijama, imitira Zapad, i ne stvara nita to bi bio kreativni hrvatski proizvod. I onda se naao Goran Bregoviæ koji nam je aranmanom tikle podmetnuo nakaznu mjeavinu hrvatsko-srpskog zvukovlja, i iz kakofonije stvorio franketajnovski aranman gdje Severina "reperski" nabraja i interpretira malo s naznakama ojkalice, malo s guslarskim replikama s prizvukom srpskih folk tema. Rekao bih da nam se Bregoviæ vrlo perfidno narugao i napravio veliku glazbenu smicalicu. On je u svom glazbenom izraaju naao supstitut za iivljavanje vlastite jugoslaventine. U njegovu glazbenom stavu vie je politièkog negoli glazbenog. On uporno miksa to se ne da smiksati, primjerice Dragaèevske trubaèe i dalmatinske klape. I njegov zvuk vani prolazi jer prodaje balkansku egzotiku. Zato je i poruka "tikle": svi ste vi isti, treba vam samo mrk, mrk i krk, krk. Dobili ste ono to ste traili. Severinina poskoèica postala je tako "cikla nikla, cikla rikla" hrvatske estrade. I ne vrijedi zbog toga plakati, nego napokon dijagnosticirati problem i suoèiti se sa stvarnoæu koja je u svim aspektima u Hrvatskoj postala dadaistièka. Razina kulture koju diktiraju ovakvi mediji pohlepni za profitom i drutvenom dominacijom, bez ozbiljne alternative, i ne moe nita drugo proizvesti negoli infantilizam tipa hop, hop, mrk, mrk. Sjetio sam se tako jednog starog srpskog prijevoda "Hamleta" u kojemu je "biti ili ne biti" prevedeno sa: trt mrt, ivot ili smrt. Èini se da nismo daleko "od toga, da smo spali uistinu na - trt mrt. A za to bi nekomu trebalo tiklu slomiti o glavu. Ali komu? |
||
|
istina |
Ima li Matica hrvatska buduænosti? | ||
|
clan foruma
Posts: 267 (2006-05-26 23:45:57) clan foruma |
Sjeæanje na bezakonje i 1971.
Sloili se mi ili ne, èinjenice govore da Matica hrvatska ivi u 1971. i da je u nekoliko navrata sprijeèeno donoenje zakona o MH. Matica bez zakona moe biti nacionalna ustanova bezakonja ili nezakonita konzervativna ustanova poput one u Novom Sadu. U postojeæem bezakonju, koje mnogima odgovara, kako u Matici tako i izvan nje, moguæe je sve: da se ne tiskaju knjige za koje je odobren proraèunski novac, da se objavljuju naslovi za koje novac (s razlogom) nije odobren, da je Jelena Hekman utjecajnija od predsjednika Matice, da predsjednik danas misli jedno - sutra drugo (ali uglavnom o Matici ne misli), da ogranci imaju èlanstvo u prosjeku starije od 60 godina, da Matica ne zna to æe sa svojim Nakladnim zavodom i njegovim enormnim dugovima, da ne zna definirati svoju ulogu u tranzicijskoj Hrvatskoj, da su visoki dunosnici MH istodobno èlanovi i onoga PEN-a koji je u tijeku obrambenog Domovinskog rata pozivao agresora na suradnju (Prag), da Matica ne zna to je njezino vlasnitvo, a to je privatno izdavatvo glavne urednice, itd., itd., itd. A uz to: kad kritiziraju, Matica je suvina konzervativna ustanova. Kad netko neto u Matici eli promijeniti Matica im je, samo takva kakva je, od prvorazredne nacionalne vanosti. To znaèi da je nezakonitost trenutni modus vivendi Matice hrvatske. U tom kontekstu oèekuje se i izborna skuptina Matice hrvatske u Varadinu (10. lipnja). Predsjednitvo je, dakako, izabralo svojega kandidata dr. Marka Samardiju, o èemu su mediji isprva korektno izvijestili. A onda su poèele spekulacije o tome hoæe li se Igor Zidiæ ponovno kandidirati, premda je prethodno sve uvjeravao da se iz obitljskih razloga ne æe. U igru je ubaèen i Vlado Bogiiæ - nesumljivi kandidat nedefinirane hrvatske ljevice. Spominjali su se i drugi navodni kandidati. Programi kandidata nisu jo procurili u javnost, a oni bi trebali biti os oko koje se kandidacije i protukandidacije trebaju vrtjeti. Kako je u bezakonju sve moguæe, a aktualni predsjednik u svom mandatu nije uèinio nita da uvede red u poslovanje "najstarije hrvatske kulturne ustanove", oèekivano je promijenio miljenje o vlastitom liku i djelu u proteklom mandatu. Hrvatska javnost veæ se dugo pita nije li aktualni predsjednik Matice hrvatske u ozbiljnom "sukobu interesa", pa zato podrava bezakonje i atrofiju Matice. Kako nam, naime, pouzdani izvori iz Matice hrvatske javljaju, Igor Zidiæ je navodno odluèio opetovati slubeni automobil i dvije tajnice, mjeseèni dodatak, slubene ruèkove diljem Lijepe nae, publicitet i usputno reklamiranje Moderne galerije sa èijim postavom suvremeni hrvatski likovni umjetnici nisu zadovoljni. Nismo ni mislili da ga je na promjenu miljenja potaknuo vlastiti program ili dosadanji "uspjesi". Ako smo dobro razumjeli cijelu tu prièu o bezakonju, atrofiji, privatnosti i slubenosti, skaska o Matici hrvatskoj mogla bi zavriti s mandatom neslubenog kandidata Igora Zidiæa (uime naroda u treæoj ivotnoj dobi). Naime, Matica hrvatska, vie je partijska nego hrvatska sve dok u 21. stoljeæu ivi u magli 1971., i to bez obzira na to je li predsjednik ili buduæi predsjednik bio èlan Partije, suradnik tajnih sluba ili glavni urednik Hrvatskog tjednika. Na kraju postavlja se pitanje: Ima li Matica hrvatska buduænost? Matici nedostaje vjerodostojan program, vjerodostojan predsjednik, zakon i elementarni red. Kako Matica ima i svoje dvotjedno glasilo Vijenac, kulturna javnost oèekuje u njemu proèitati programe svih kandidata i protukandidata. Posljednjih dana zagovornici status quoa u Matici, meðu zainteresiranim politièkim strankama i nekim drugim ustanovama, postojano oèituju pojaèanu nervozu i izniman smisao za spletkarenje, korteiranje i sapunanje kandidacijske daske. Josip BRKIÆ |
||
|
quickly |
Re: Bleiburki spomenik-Hrvatsko Slovo 23.lipnja 2006. | ||
|
clan foruma
Posts: 373 (2006-06-27 07:56:55) clan foruma |
Hrvatsko Slovo 23. lipnja 2006.
Pravedna i istinita inaèica (2) O spornom tekstu spomenika na Bleiburkom polju Odgovor na reagiranje objavljeno pod naslovom «Pravedna i istinita inaèica» u Hrvatskom Slovu br. 582 od 16. lipnja 2006., str. 29 Povodom reagiranja Boe Vukuiæa, tajnika-glasnogovornika Poèasnog Bleiburkog voda (PBV) glede mog razgovora u Hrvatskom Slovu br. 577 od 12. svibnja 2006. elim odgovoriti slijedeæe: U spomenutom razgovoru meðu inim postavio sam pitanje: «...tko je i s èijim doputenjem i s kakvim namjerama, promijenio tekst spomeniku» na Bleiburkom polju? Koga sam s tim pitanjem uvrijedio? Oèito Bou Vukuiæa, jer je on po svojoj prilici autor tih promjena. Po staroj navadi, napad je najbolja obrana, pa me on optuuje, kako nemam pravo postavljati takva pitanja, jer nisam kvalificiran, niti kompetentan za raspravu o toj temi. Nadalje me optuuje da javno dovodim u pitanje motive, namjere i moralnost èlanova PBV-a. Time su na moje ime izreèene teke optube. Mogu li nakon ove optube oèekivati i konaènu presudu za veleizdaju, pa nakon toga i njeno izvrenje? Uostalom to sam sve veæ jednom u ivotu proivio. Dobro poznajem djelovanje PBV-a i njihove zasluge o oèuvanju tragiène uspomene na hrvatske rtve i rtve hrvatske vojske na kraju Drugog svjetskog rata i kasnije, dok Boe Vukuiæ jo nije niti znao to je to. Poznavao sam i neke od najstarijih, naalost, umrlih èlanova. Poznajem i jo neke, hvala Bogu, od ivih èlanova. Biti èlanom PBV-a podrazumjeva prvenstveno èasnog èovjeka, odanog idealima hrvatske slobode i ispunjenog iskrenim potovanjem prema hrvatskim rtvama, koje su pale za obranu nae slobode. U vrijeme komunistièke neslobode bila je uz to potrebna i velika hrabrost, te spremnost èak i na osobnu rtvu. Zbog tog razloga NE VJERUJEM, da bi takvi èasni ljudi moja pitanja primili kao njima upuæenu uvredu. Istovremeno NE VJERUJEM da bi ti èasni ljudi bili naivno spremni: izbrisati rtvi hrvatsko ime; izbrisati i hrvatski naziv mjeseca; i povrh svega jo i potpisati, da je ovaj spomenik podigao Poèasni Bleiburki vod 1987. godine. 'Èestitam' na takvoj novoj «PRAVEDNOJ I ISTINITOJ INAÈICI». Kako bi svaki dobronamjeran èovjek, a posebice Hrvat, mogao donijeti svoj sud, neka proèita desetljeæima postojeæi tekst na spomeniku: U ÈAST I SLAVU POGINULOJ HRVATSKOJ VOJSCI SVIBANJ 1945. ZUM GEDENKEN AN DIE GEFALLENEN KROATEN MAI 1945. Sad na novom spomeniku postavljenom 2005. godine tekst glasi: U SPOMEN NA NEDUNE RTVE BLEIBURKE TRAGEDIJE MAI 1945 ZUM GEDENKEN AN DIE UNSCHULDIGEN OPFER DER BLEIBURGER TRAGÖDIE I zavrava s neistinitim potpisom, da je ovaj spomenik: PODIGAO POÈASNI BLEIBURKI VOD 1987. Na kraju preporuèam Boi Vukuiæ da ne napada u ime èasnih ljudi. Njegovim, do vulgarnosti nekulturnim ponaanjem, nanosi tetu ugledu i èasti PBV-a. Do sad ga na sreæu nisam poznavao. Ne zanima me ni tko je, ni to je. Rjeènik, kojim se slui u ophoðenju s nepoznatim ljudima, dovoljno govori o njemu. Njegova arogancija i do krajnosti uvredljivi izrazi, koje je meni i mojim prijateljima, nièim izazvan, uputio pred grobnicom na Maclju 4. lipnja 2006., toliko su bezobrazni da ih ovdje ne mogu ni spominjati. U njegovom «reagiranju», svoje je optube malo kultivirao, ali nije uspio sakriti svoju æud i pomanjkanje osnovnog kuænog odgoja. Ne zanima me to æe jo sve smisliti ubuduæe, ali vrijeðanjem neistomiljenika ne æe puno postiæi. Zbog mog dubokog potovanja prema poginulim Hrvatima i jo malobrojnim ivim hrvatskim rtvama, ne elim i ne æu mu odgovarati na nove provokacije. Svojim ponaanjem i istupima dokazuje da nije dostojan braniti èast hrvatske rtve i rtve hrvatske vojske na kraju Drugog svjetskog rata. Stjepan Brajdiæ, Zagreb |
||
|
quickly |
Re: Bleiburki spomenik-Hrvatsko Slovo 23.lipnja 2006. | ||
|
clan foruma
Posts: 373 (2006-06-27 10:50:36) clan foruma |
Hrvatsko Slovo 23.lipnja 2006.
Reagiranje Pravedna i istinita inaèica (3) Jesu li na Bleiburgu stradali stanovnici toga austrijskog sela pita se u svojem reagiranju Tomislav Nürnberger Granitna nadgrobna ploèa podignuta na Bleiburkom polju u spomen hrvatskim rtvama engleske perfidne urote i partizanske nepojmljive svireposti poznate pod imenom Bleiburg i Krini putovi «obnovljena» je i to tako da je sada «starija i ljepa» (kako su Crnogorci kazali o razaranju Dubrovnika)! S nje su nestale rijeèi hrvatska vojska! U svom reagiranju (Hrvatsko slovo, 16. lipnja 2006., str. 29) Boe Vukuiæ nam je rekao puno znanog, ali nije odgovorio na najvanije pitanje KUDA SU NESTALI HRVATI?! Izgovor da je Hrvatska vojska nestala s ploèe jer na Bleiburgu i Krinim putevima nisu stradavali samo hrvatski vojnici nego i hrvatski civili, bio bi smijean da nije tragièan! S ploèe su nestali i HRVATSKI CIVILI i HRVATSKA VOJSKA, a pojavile se «NEDUNE RTVE BLEIBURKE TRAGEDIJE», koje bi mogle biti stanovnici sela Bleiburg stradali, recimo, od tsunamia! Vukuiæev argument da stradanje gospodina Stjepana Brajdiæa na Bleiburgu, Krinim putovima i Titovim kazamatima «ne kvalificira za ozbiljnu i kompetentnu raspravu» je isti onaj «argument», kojim su oci mita o socijalistièkom samoupravljanju i Obrovcu, mita o socijalizmu s ljudskim licem, ili mita o Jasenovcu, uutkivali Hrvate 60 godina, kao «nestruène» i «nekompetentne». Naravno, «struènost» i «kompetentnost» je rezervirana za kumrovaèke ðake i doktore marksizma, samoupravljanja i nesvrstanosti. Na alost Boe Vukuiæa gospodin Stjepan Brajdiæ je vie nego kompetentan, jer su upravo njegovom zadivljujuæom odluènoæu i upornoæu na Maclju dostojanstveno pokopane 1163 nevine rtve partizanske nepojmljive svireposti. A reæi za gospodina Brajdiæa da je prilièno neupuæen u temu o kojoj govori zaista je «smjelost» dostojna «struènjaka». I na kraju izgaramo od znatielje i èekamo odgovore na ova jednostavna pitanja: Je li na staroj ploèi prebrisan stari tekst i uklesan novi, ili je zamijenjena cijela ploèa novom, «starijom i ljepom»; Tko je taj domoljubni genij koji je sastavio novi «popravljeni» tekst; Je li Republika Hrvatska financirala tu umotvorinu? O «struènosti» i «kompetentnosti» auktora novog pravopisanja neka govore sami tekstovi: Stari tekst: U ÈAST I SLAVU POGINULOJ HRVATSKOJ VOJSCI, SVIBANJ 1945; ZU GEDENKEN AN DIE GEFALLENEN KROATEN; MAI 1945; PODIGAO MILODARIMA PETAR MILO. Novi «popravljeni» tekst: U SPOMEN NA NEDUNE RTVE BLEIBURKE TRAGEDIJE; MAI 1945; ZUM GEDENKEN AN DIE UNSCHULDIGEN OPFER DER BLEIBURGER TRAGEDIE; PODIGAO POÈASNI BLEIBURKI VOD, 1987. Tomislav Nürnberger, Zagreb |
||
|
benedikt |
iz Hrvatskog slova na drugom mjestu | ||
|
clan foruma
Posts: 65 (2009-02-10 21:02:36) clan foruma |
zanimljiv prikaz na http://hrvatiamacforum.yuku.com/topic/1696 |
||
